Permanentna neravnoteža ekonomije BiH

Bosanskohercegovčka ekonomija nije uspostavila makroekonomsku ravnotežu od svoje samostalnosti. A sa obzirom na nepostojanje osnovnih makroekonomskih strategija za poboljšanje i uravnoteženje ekonomije taj podatak i ne čudi.

Makroekonomsku ravnotežu možemo podijeliti na dva dijela i to na unutrašnju i vanjsku ravnotežu. Kada govorimo o unutrašnjoj ravnoteži mislimo na zaposlenost i na unutarnji javni dug jedne države. Bosanskohercegovački unutrašnji javni dug prema podacima Centralne banke BiH u drugom kvartalu 2017. god. iznosi 2,594 milijardi konvertibilnih maraka, što je s obzirom na porezne prihoda prihvatljivo. Međutim, nezaposlenost prema Agenciji za statistiku BiH iznosi 25,4%, što je daleko od prihvatljivog, i predaleko od pune zaposlenosti. Ne može jedna zemlja imati unutrašnju ravnotežu sa ovim stepenom nezaposlenosti a da ne govorimo o tome da penzioni fond koji funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti, ne može normalno funkcionisati.

Kada govorimo o vanjskoj ravnoteži mislimo na vanjski dug i ravnotežu platne bilanse. Bosanskohercegovački vanjski dug u drugom kvartalu 2017. god. bio je oko 9,2 milijardi. Što se takođe može definisati kao

prihvatljivo, međutim problem nastaje kada pogledamo u tekući račun platne bilanse. Tekući račun je konstantno u deficitu koji ide i do 3,5 milijardi. Što dovodi do konstantnog odljeva deviza van zemlje.

Bilo bi logično da je politički establišment odavno kreirao i počeo sa implementacijom strategija za uravnoteženje ekonomije. Prije svega mislim na strategije: zapošljavanja, izvoza i privlačenja stranih direktnih investicija. Međutim BiH nema niti jednu od ovih strategija niti se o njima priča.

Da zaključimo, naša ekonomska strategija se sastoji u tome da mi uopće nemamo strategiju.